Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit banjalučki Jefrem se okupljenom vjerujućem narodu zahvalio što se ponovo okupio u manastiru , a povodom ustanovljenja ljetnog sabora povodom Vaznesenja Gospodnjeg i povodom slave našeg zimskog hrama koji se nalazi u sastavu manastirskog konaka.
" Naš manastir bio je u ranijoj istoriji uništen do tog stepena da je preko bivšeg temelja bivšeg manastira orano, sijano. Ostalo je jedino ime, toponim ovoga lokaliteta, mjesnog groblja i šire crkvina. Danas je narod zove crkvina, dakle postojala je crkva, postojao je manastir prije dugo vremena i evo naše vrijeme gola ledina", rekao je Jefrem.
On je dodao da je poslije vijekova ležanja u ruševinama ovaj manastir djelimičmno obnovljen.
" Mi obnovu nastavljamo , stati nećemo , a prije nešto više od pola godine ovo je postao živi manastir jer su naseljeni monasi na čelu sa našim vladikom Savom koji svakodnevno kao što se čuli vrše bogosluženja i služe svetu liturgiju. I to je ono što će vaskrsnuti i dalje vaskrasavati i usavršavati i dovesti do završetka ovog manastira", istakao je mitropolit banjalučki Jefrem.
Episkop marčanski Sava je novinarima izjavio da je ovo prvo sabranje ovdje u manastiru povodom slave zimskog hrama Vaznesenja Gospodnjeg koji već punih 8 mjeseci redovno bogosluži.
" Gotovo sve što radimo ovih mjeseci u manastiru je po prvi put jer je život u manastiru obnovljen nakon više vijekova. Tako je blagoslovom našeg episkopa organizovan i rrvi sabor, ljetnji sabor u manastiru Miloševcu povodom ove slave koji je okupio brojne vijernike iz Prijedora i okoline ali i iz drugih krajeva i mjesta naše eparhije sa nadom i željom da od ove godine pa ubuduće svake godine, nedjelja po Spasovdanu bude LJetnji manastirski sabor u manastiru Miloševcu u kome će se okupljati na molitvu vjernici, ne samo ovog dijela Potkozarja nego i iz cijele Eparhije banjalučke i šire." rekao je episkop Sava.
Današnjem saborovanju je prisustvovao i gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor koji je izjavio da je slava vrijeme kada se svi okupljamo, te da smo tako i danas kao jedna velika porodica okupljeni sa svih krajeva naše Republike Srpske.
" Drago mi je što ima puno mladih ljudi, dječice pa čak i djece od svega nekoliko mjeseci. Jasna je poruka da je crkva uvijek okupljala i sabirala nas ", rekao je Javor.
On je dodao da je Grad Prijedor to prepoznao te da je u prethodnom periodu stavljen veliki akcenat na izgradnju hramova i parohijskih domova.
" Tako će biti i u budućnosti jer smatramo da na taj način podstičemo ljude da se okrenu Bogu, da se okrenu vjeri. Prije svega cilj nam je da mladim generacijama ostavimo upravo nešto poput ovog hrama i ostalih parohija i hramova koje smo svi zajedno izgradili, da znaju pravi put.", rekao je Javor.
Ministar finansija u Vladi Republike Srpske Zora Vidović poručila je danas da smo zaista svi u Republici Srpskoj srećni što gradimo manastire i naše svetinje koje su bile nekada davno porušene .
" I sada je crkva, po mom mišljenju, jedina institucija koja najbolje okuplja Srbe, a sada je vrlo važno da se svi okupimo i da budemo jedinstveni zbog svega ovog što sada proživljavamo i zbog napada iz cijelog svijeta na Republici Sprskoj i definitivno srpski narod", izjavila je Vidovićeva novinarima u Prijedoru.
Inače, utvrđeno je, da je ova manastirska crkva korištena u kasnom srednjem vijeku. Prema navodima u staroj crkvenoj dokumentaciji, manastir Miloševac nalazio se u blizini rječice Miloševice u naselju Čirkin Polje (u narodu poznato kao i kaluđersko polje), na mjestu pod nazivom Crkvina.
Manastir je stradao, kao i ostali na ovom području, tokom austrijsko-turskog rata 1683-1699. godine. Na mjestu porušenog manastira razvilo se groblje. Često se prilikom iskopavanja grobnica nailazilo na opeku, kamen pa čak i na ostatke temelja.
Radovi na obnovi Manastira Miloševac počeli su u avgustu 2018. godine. Tri mjeseca kasnije episkop banjalučki Jefrem osveštao je temelje. Prvu Svetu arhijerejsku liturgiju u ovom manastiru služio je NJegova svetost patrijarh srpski Porfirije 2021. godine. Već dvije godine Manastir Miloševac obilježava u oktobru svoju krsnu slavu, Pokov Presvete Bogorodice. Zimski hram dio je manastirkog konaka koji je osveštan na dan te slave 2023. godine.