Kako ističu, na ovaj način čuvaju sjećanje na velikana srpske književnosti Branka Ćopića. "Ćopić je veliki dio svog stvaralaštva posvetio djeci i svi ga mi poznajemo kao izrazito pedagoškog pisca. Čovjeka koji je, na neki način, mijenjao naše djetinjstvo i nas djecu svojim djelima", rekao je Aleksandar Jović, učenik Gimnazije.
Dramski studio Gimnazije "Sveti Sava", na čelu sa profesoricom Marinom Tuta, broji preko 30 učenika. Na najljepši način promovišu kulturnu baštinu i njeguju pisanu riječ. "Član sam Dramskog studija već dvije godine. Iskustva su fenomenalna. Brojni su projekti iza nas, a imamo još neke u planu da realizujemo tokom ove školske godine", rekla je Ellena Dodoš, učenica Gimnazije.
U Gradskoj upravi Prijedor ponosni su što su ove godine i gimnazijalci učesnici ove književne manifestacije. "Na mladima svijet ostaje, kaže stara izreka. Dramskim prikazom života i djela Branka Ćopića mladi su pokazali kako čuvaju tradiciju i promovišu kulturnu baštinu", rekla je Jadranka Mijić, šef Odsjeka za kulturu i međunarodnu saradnju.
U okviru pratećeg programa 51. Književnih susreta na Kozari, u Narodnoj biblioteci u Novom Gradu održan je Istorijski čas "Bitka na Kozari-simbol otpora i stradanja".
Stručno vođenje "Lik i djelo Sretena Stojanovića"
Povodom 51. Književnih susreta na Kozari, u Spomen-kući porodice Stojanović održano je stručno vođenje "Lik i djelo Sretena Stojanovića". O Sretenovom životu i stvaralaštvu govorili su Aleksa Milić i Nataša Tošanović, kustosi Muzeja Kozare.
Umjetnik i akademik Sreten Stojanović uvijek je bio u sjeni svog brata, Mladena Stojanovića. Ovaj umjetnik postigao je uspjeh širih razmjera, daleko od rodnog grada, zato ne smije biti zaboravljen, poručuje Aleksa Milić, kustos umjetničke zbirke Muzeja Kozare.
"Kada govorimo o Prijedoru, kao gradu umjetnika uvijek se sjetimo Pere Popovića, Todora Švrakića, koji su bez sumnje veoma značajni. Ali ja bih rekao da je Sreten Stojanović najznačanija ličnost u svakom pogledu, istorijskom i umjetničkom. Mislim da bi trebalo češće da se podsjećamo na Sretena i njegov umjetnički rad", dodao je Milić.
Spomen-kuća Stojanovića ispunjena je brojnim Sretenovim radovima. Sve biste u kući njegovo su djelo, kao i crteži i fotografije.
"Sreten Stojanović je ostavio upečatljiv trag u umjetnosti, ne samo Prijedora, nego i šire. Bio je poznati slikar i vajar. Kao član ugledne porodice Stojanović, sa bratom Mladenom bio je mladobosanac. Pohađali su Gimnaziju u Tuzli, bili su uhapšeni i dvije godine proveli u zatvoru u Zenici, nakon antentata u Sarajevu. Nakon toga, Sreten odlazi na studije u Beč i tako počinje njegov umjentički rad", dodala je Nataša Tošanović, kustos-istoričar Muzeja Kozare.
U depadansu Muzeja Kozare, Spomen-kući Stojanovića, sačuvana je i izložena bogata zaostavština ličnih stvari, dokumenata, knjiga, nekoliko generacija ove porodice. Tako sjećanje na ovu porodicu živi i danas.
"Značajno je da Prijedorčanima i široj okolini pokažemo šta se to sve nalazi u Spomen-kući porodice Stojanović. Pozivam sugrađane, ali i goste iz okolnih mjesta da posjete Spomen-kuću Stojanovića. Kustos-istoričar Nataša Tošanović je na raspolaganju svima", rekla je Dragana Mamić, direktor Muzeja Kozare.
U okviru pratećeg programa 51. Književnih susreta na Kozari sutra će profesor Goran Maksimović, inače predsjednik žirija ovogodišnjih Književnih susreta održati predavanje u Narodnoj biblioteci "Veselin Masleša" Laktaši.